Vijesti

Zanimanja: optičar, inženjer optometrije, dr.spec.oftalmolog

U proteklih tjedan dana su na e-portalima i u dnevnom tisku objavljeni članci koji neupućene mogu krivo informirati o strukama: optika i optometrija.

Hrvatsko društvo optičara i optometrista (HDOO) kao krovna organizacija optičara i optometrista u Republici Hrvatskoj već 39 godina okuplja i štiti interese svojih članova, radi na edukaciji, organizaciji seminara i stručnih predavanja i drugih aktivnosti u svrhu promocije i napretka struke i kvalitete usluge prema krajnjim korisnicima.

Osjećamo potrebu pojasniti široj javnosti činjenice o kojima se u člancima govori.

U Republici Hrvatskoj danas postoje 3 zanimanja koja su često krivo protumačena; optičar, inženjer optometrije i dr.med.spec.oftalmolog.

Optičar

Naočalni optičar ili tehničar za očnu optiku je osoba koja preporuča, izrađuje, popravlja i isporučuje naočale, medicinsko pomagalo na temelju propisanih dioptrijskih vrijednosti.

On preporuča vrstu dioptrijskog okvira, naočalnih leća i u konačnici izrađuje naočale za krajnjeg korisnika. Optičari se školuju kroz četverogodišnji strukovni program u Tehničkoj školi „Ruđer Bošković" u Zagrebu i Tehničkoj školi u Splitu (svake dvije godine jedan razred).

Danas u RH ima oko 940 optičara/optičarki, a na prste se mogu izbrojati oni koji su nezaposleni. To je dakle, cijenjena i tražena struka.

Nakon godina rada u struci, stjecanja iskustva i usavršavanja vještina, optičar stječe pravo pristupanja majstorskom ispitu i nakon pozitivnog ishoda stječe status majstora očne optike.

Prema podacima Obrtničke komore u RH danas ima oko 460 majstora/majstorica očne optike.

Ni optičari ni majstori očne optike nisu osposobljeni za mjerenje dioptrije niti za određivanje vidne oštrine.

Inženjer optometrije

Bacc.ing.opt. ili inženjer optometrije stječe zvanje nakon završenog stručnog studija, tehničkog smjera studija očne optike Veleučilište Velika Gorica. Pri tome ne mora nužno biti i majstor očne optike ili optičar.

Slijedeći primjere iz drugih Europskih zemalja u kojima ova struka postoji već desetljećima, nije rijedak slučaj da i domaće ugledne tvrtke stipendiraju svoje perspektivne mlade ljude na studiju očne optike.

Na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je 2007.g. Veleučilištu Velika Gorica izdalo dopusnicu za stručni studij očne optike. Od tada svake se godine uspješno upisuju nove generacije studenata.

Prema dostupnim podacima, svake školske godine se upisuje 40-ak novih studenata, a danas u Hrvatskoj ima ukupno završenih 180 inženjera optometrije. Važno je naglasiti da svi inženjeri optometrije sami financiraju svoj studij te njihovo obrazovanje državu ne košta.

Ono što je za naše prilike osobito interesantno je da su gotovo svi inženjeri optometrije u radnom odnosu - zaposleni.

Stručne kompetencije stječu se završenim stručnim studijem na kojem su kao predavači domaći, ali i cijenjeni europski stručnjaci, obuhvaćaju: optičku korekciju refrakcijskih i drugih anomalija oka (pogreške loma zraka svjetlosti), samostalno određivanje i primjena potrebnih naočala, kontaktnih leća i ostalih pomagala za poboljšanje vida, ergonomija gledanja, savjetovanje o pravilnoj uporabi naočala, kontaktnih leća te ostalih pomagala za vid.

Inženjeri optometrije se ne bave postavljanjem dijagnoza niti liječenjem oka.

Kroz trogodišnji studij stječu znanja i vještine iz refrakcije i binokularnog vida, kontaktnih leća, ergonomije gledanja, optometrijske prakse.

U svojoj praksi provode radnje kako bi utvrdili oštrinu vida, izmjerili refrakcijsku pogrešku oka zbog pogreške u lomu zraka svjetlosti (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam, staračku dalekovidnost itd…) i na temelju toga mogli preporučiti primjenu naočala ili kontaktnih leća. Inženjeri optometrije se ne bave bolestima oka.

Ukoliko prilikom utvrđivanja vidne oštrine, mjerenja dioptrije i drugih postupaka koje provode u praksi primjete nepravilnosti zbog kojih nije moguće sa sigurnošću zaključiti rezultat, klijenta trebaju o tome obavijestiti i savjetovati o daljnjim koracima koji su u njegovom interesu.

Prema tumačenju Ministarstva zdravlja djelatnost optometrije po svojoj naravi ne spada pod zdravstvenu već pod gospodarsku djelatnost.

Dr.med.specijalist oftalmolog

Oftalmolog je doktor medicine, liječnik koji pruža kompletnu brigu o zdravlju oka. Medicinski tretira sve bolesti oka i ozljede, propisuje lijekove te vrši kirurške zahvate istih. Nije direktno povezan s izradom dioptrijskih naočala i najčešće ne daje savjete vezano za odabir naočalnih leća.

Oftalmologu bi se trebali obratiti osim na redovni pregled oka, oni koji sumnjaju da u zdravstvenom smislu nešto nije u redu s vidom, od ranije imaju simptome ili već ustanovljeno patološko stanje oka, postavljenu dijagnozu, u postupku su liječenja, u kratkom vremenu primjete nagle promjene i slično …

Uputnicu za liječnički pregled kod oftalmologa može se zatražiti redovnim putem; kod liječnika opće prakse, obiteljskog liječnika a u slučaju povrede oka, traume ili drugog iznenadnog stanja putem hitnog prijema.

U slučaju redovnog prijema, liste čekanja ovise o trenutnoj situaciji. U nekim zdravstvenim ustanovama se može čekati i do nekoliko mjeseci.

Kako je poznato široj javnosti, na pregled vida koji uključuje i mjerenje dioptrije i provjeru oštrine vida, u nekim se  zdravstvenim ustanovama čeka i po nekoliko mjeseci, bez obzira radi li se o bolesnom ili zdravom oku. U konačnici, u praksi se pokazalo da suradnjom i međusobnim uvažavanjem stručnjaka u sva tri zanimanja upravo korisnici usluga, klijenti, pacijenti imaju najviše koristi.

U Hrvatskoj se zvanje inženjer optometrije kao i optometrijska djelatnost spominju tek u zadnjih nekoliko godina dok su u Europskim zemljama prisutni već duže vremena.